Što je Hulk?

Hulk je raspremljeni brod bez vlastitog pogona (motora ili jedara) koji se mora tegliti. Hulkovi su imali različite namjene. Najčešće su služili kao stambeni objekti za mornaričko osoblje ili kadete mornaričkih dočasničkih škola, brodovi skladišta, brodovi radionice i sl.

SMS Laudon (od 1900. godine SMS Schwarzenberg)

Fregata na vijak (Schraubenfregatte), SMS Laudon, iz klase brodova Radetzky, građena je u tršćanskom brodogradilištu Stabilimento tecnico triestino, u brodogradilištu San Rocco, od 1871. do 1874. godine prema projektu inženjera Josefa Romaka. Gradnja broda započela je 5. kolovoza 1871. godine, porinut je 22. rujna 1873. godine, a dovršen 22. srpnja 1874. godine. Trup broda izrađen je u kombinaciji željeza i drva. Rebra broda bila su od željeza, dok je oplata bila drvena. Ukupna duljina broda bila je 85,48 m, a na vodenoj crti 74,60 m. Gornja paluba bila je duga 79,08 m, a donja 76,49 m. Brod je bio širok 14,33 metra s gazom od 6,74 metra. Istisnina mu je iznosila 3,430 t. Pogonski stroj imao je četiri kotla i snagu od 2 850 KS. Maksimalna brzina broda bila je 13,58 čvorova. Bio je naoružan s 14 topova kalibra 150 mm, jednim pramčanim topom kalibra 150 mm, dva topa kalibra 70 mm, sedam brzometnih topova od 47 mm i dvjema torpednim cijevima. Broj članova posade kretao se od 453 do 457.

SMS Frundsberg

Korveta na vijak (Schraubenkorvette) SMS Frundsberg iz klase brodova Aurora građena je u tršćanskom brodogradilištu Stabilimento Navale Adriatico, u brodogradilištu San Marco, prema projektu inženjera Josefa Romaka. Gradnja broda započela je 19. lipnja 1871. godine, porinut je 11. veljače 1873. godine, a gradnja je završena 15. siječnja 1874. godine. U aktivnu službu ulazi 16. siječnja 1874. godine. Potpuno opremljen imao je istisninu od 1 446 t. Dužina broda bila je 69 m (u visini vodene crte 57,13 m), širina 10,46 m, gaz od 5 m. Maksimalna brzine na jedra bila je 12 čvorova, a motor na parni pogon imao je 1 200 KS. Tijekom aktivne službe korveta je nekoliko puta rekonstruirana. Sudjelovala je u nekoliko ekspedicija i misija (na Karipsko otočje 1886. godine, na Daleki istok 1891. godine, 1893. godine u Afriku, SAD, Englesku). Bila je opremljena četirima topovima od 150 mm s prednjim punjenjem, četirima topovima marke Krupp od 90 mm s prednjim punjenjem, dvama topovima od 47 mm marke Hotchkiss. U posadi je bilo 225 ljudi, od čega su dvanaestori ca bila kadeti. U raspremu je predana 1900. godine, a 1902. godine ponovno je u službi krstarenja Jadranskim, Sredozemnim i Tirenskim morem. Koncem 1904. godine korveta Frundsberg raspremljena je i ostaje na trajnom vezu u Šibeniku. Ponuđena je na prodaju, ali nije bilo zainteresiranih kupaca. Izvađen joj je pogonski motor i 1905. godine pretvorena je u hulk. Od 1914. godine dobiva novu namjenu i postaje brod za skladištenje mina. Godine 1919. otegljena je u Kumbor (u Boki kotorskoj) da bi nakon Prvoga svjetskog rata u raspodjeli brodova austrougarske ratne mornarice bila predana mornarici Kraljevine SHS i tada dobiva novo ime Zlarin (poslije je preimenovana u Krivošije). Služila je kao brod za razne pomorske tečajeve (torpedno-minske i sl.), a na njoj je bila i topnička škola. Prema jednim izvorima brod je rashodovan i izrezan 1935. godine, a prema drugim potopilo ga je savezničko zrakoplovstvo koncem 1943. godine. Poslije Drugoga svjetskog rata izvađena je i izrezana.

SMS Donau

Korveta na vijak (Schraubenkorvette) SMS Donau građena je 1873. – 1875. u tršćanskom brodogradilištu Stabilimento Navale Adriatico, u brodogradilištu San Marco. Istisnina joj je bila 2 462 t. Dužina broda bila je 76,5 m. Maksimalna brzina na jedra bila je 11 čvorova, a motor na parni pogon bio je snage 400 KS. Broj članova posade kretao se od 321 do 427 ljudi, a smanjenje broja posljedica je pregradnje i rekonstrukcije broda. Od 1883. do 1901. godine za znanstveno-istraživačke svrhe ili misije obavila je velik broj putovanja diljem svijeta. Na njoj su plovili i mornarički kadeti koji su s osamnaest godina završavali Mornaričku akademiju u Rijeci i redovito se ukrcavali na brodove jedrenjake kako bi se osposobljavali za daljnju profesionalnu službu.

SMS Kaiser Maximillian

Oklopljena fregata (prije kazematni brod) SMS Kaiser Maximillian iz klase brodova Don Juan D’ Austria i Prinz Eugen bila je izgrađena u tršćanskom brodogradilištu Stabilimento Navale Adriatico, u brodogradilištu San Rocco. Gradnja je započela 14. veljače 1874. godine, porinuta je u more 28. prosinca 1875. godine, dovršena i stavljena u službu 11. rujna 1876. godine. Potpuno opremljena imala je istisninu od 4134 t. Dužina joj je bila 75,87 m (u visini vodene crte 73,11 m), širina 15, 25 m, gaz 6,09 m (potpuno opremljena 6,65 m). Imala je pogonski stroj snage 2 866 KS. Maksimalna brzina bila je 13,43 čvora. Zaliha ugljena bila je 380 t. Dok joj je u tršćanskom brodogradilištu postavljan oklop, posjetili su je car Franjo Josip s nadvojvodom Ludwigom. Ukupna težina oklopa iznosila je 729 t, a oklop na palubi bio je debljine 23 mm. Nad vodenom crtom debljina je bila 203 mm. Bila je opremljena s osam topova od 210 mm marke Krupp, četirima topovima marke Krupp od 90 mm, trima strojnicama od 47 mm, dvjema strojnicama od 25 mm, torpednom cijevi promjera 305 mm s osam torpeda. Posadu su sačinjavala 484 čovjeka (1876. godine), a kasnije je smanjena na 393. Prvu probnu vožnju brod je imao 8. svibnja 1877. godine.

SMS Aurora

Korveta SMS Aurora, istoimene klase brodova (Frundsberg, Zrinyi), bila je izgrađena u tršćanskom brodogradilištu Stabilimento Navale Adriatico, u brodogradilištu San Marco, kao novogradnja broj 68 prema projektu Josefa Romaka. Porinuta je 11. prosinca 1871. godine, a potpuno dovršena u lipnju 1874. godine. U službu je stupila 1. srpnja 1874. godine. Imala je istisninu od 1340 t, a potpuno opremljena 1430 t. Dužina broda bila je 59 m (u visini vodene crte 57,13 m), širina 10,45 m, gaz 4,40 m (potpuno opremljena 5,20 m). Imala je pogonski stroj snage 230 KS. Maksimalna brzina bila je 11,18 čvorova.

SMS Vulkan

Nekadašnji oklopljeni kazamatni brod SMS Prinz Eugen, koji je izgrađen u pulskom Arsenalu između 1876. i 1878. godine, istisnine 3600 t, bio je prenamijenjen u brod radionicu novoga imena SMS Vulcan. U Šibenik (u Mandalinu) doplovio je 1914. godine. Po dolasku u Šibenik iz njega je izvađen pogonski motor te je postao hulk. Poslije Prvoga svjetskog rata u raspodjeli brodova austrougarske ratne mornarice brod radionica SMS Vulcan pripao je RM Kraljevine SHS. Talijani su ga, kao i SMS Schwarzenberg, odvukli u Italiju i tamo izrezali 1921./22. godine. Postoji fotografsko svjedočanstvo kako Talijani odvlače ovaj brod iz Šibenika kroz Kanal svetog Ante prema Italiji.