Mornarički časničko-dočasnički bodež, Dalmacija, 1811. godine, ZTA-746. Drška je izrađena od bijele kosti, osmerokutno facetirana, imade mjedenu glavicu visoku oko 20 mm. Na dršci s unutarnje strane ugravirana je godina 1811. Križnica je mjedena s kratkim tankim krakovima savinutim u obliku slova S. Sječivo je trobrido s ostatkom graviranih ukrasa od kojih je vidljiv ukras mreže – dekorativno prepletenih traka, te ukrasi u obliku biljnih vitica. Korice su drvene, također trobride, omotane kožom i okovane s dva okova izrađena od mjedenog lima. Okov na ušću korica s unutarnje strane ima zavarenu ušicu za provlačenje lančića koji osigurava bodež od ispadanja. Donji okov je trokutastog oblika i na vrhu ima zavarenu kuglicu. Čitav predmet je dug 436 mm, duljina sječiva iznosi 314 mm, a širina sječiva varira od nasada ispod križnice do pred vrh 20-16-8 mm. Ovaj predmet se, prema obiteljskoj tradiciji, nekoć nalazio u zbirci starina bivšeg ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva i osnivača družbe Hrvatskog zmaja, Emilija Laszowskog (1868.-1949.). Bodež spada u skupinu mornaričkih časničko-dočasničkih bodeža iz kraja 18. i početka 19. st. kakve su koristile mnoge mornarice onog doba. Predmetni bodež je izrađen najkasnije 1811. godine, dakle u vrijeme Napoleonskih ratova kad su u Jadranu bile prisutne Francuska, Britanska i Ruska ratna mornarica, a neko vrijeme u Austrijska. Domaći pomorci su sudjelovali u ovim sukobima na svim zaraćenim stranama, uglavnom kao posade pomoćnih te gusarskih brodova, presrećući i pljačkajući brodove protivne strane. Te 1811. godine odigrala se jedna od većih pomorskih bitaka na Jadranu kad se flota Talijanskog kraljevstva, tad u sastavu Francuskog carstva, u pokušaju da zauzmu Vis kog su držali Britanci, sukobila 13. ožujka s britanskom flotom kod Visa. Britanci su pobijedili i učvrstili svoj položaj usred Jadrana.